Projekt IP 2016-06-7456
Prevalencija i molekularna epidemiologija emergentnih i re-emergentnih neuroinvazivnih arbovirusnih infekcija na području Hrvatske
Voditeljica projekta: Doc. dr. sc. Tatjana Vilibić Čavlek, dr. med.
Trajanje projekta: 1. ožujak 2017. god. – 28. veljače 2021. god.
Sažetak
Emergentne arbovirusne infekcije su značajan uzrok morbiditeta i mortaliteta diljem svijeta. Iako većina infekcija prolazi asimptomatski ili kao nespecifična febrilna bolest, u nekih se bolesnika arbovirusne infekcije očituju teškom kliničkom slikom neuroinvazivne bolesti (meningitis/encefalitis). Dok je uloga virusa krpeljnog encefalitisa (KEV), virusa Zapadnog Nila (VZN) i Toscana virusa (TOSV) u etiologiji neuroinvazivnih bolesti poznata, uloga Usutu virusa (USUV), Zika virusa (ZIKV), dengue virusa (DENV), chikungunya virusa (CHIKV) i Tahyna virusa (TAHV) još uvijek nije dovoljno istražena. Na području Hrvatske su dokazane infekcije uzrokovane DENV-om te neuroinvazivne infekcije KEV, TOSV, VZN i USUV. Iako autohtone infekcije CHIKV-om i ZIKV-om nisu dokazane, sporadično su dokazane unesene infekcije u osoba koje su boravile u endemskim područjima.
Prema podacima Referentnog centra Ministarstva zdravstva za epidemiologiju pri HZJZ-u, godišnje se prijavljuje prosječno 200 slučajeva seroznih meningitisa/encefalitisa od kojih u 80-90 posto slučajeva nije dokazana etiologija. To se posebno odnosi na emergentne arboviruse koji nisu uključeni u rutinsko dijagnostičko testiranje. Isto tako, nije dovoljno istražena proširenost i molekularna epidemiologija emergentnih i re-emergentnih arbovirusnih infekcija. Zbog velikog broja asimptomatskih infekcija, određivanje seroprevalencije u ljudi i životinja kao i prisutnost virusa u vektorima su vrlo dobri pokazatelj cirkulacije i proširenosti arbovirusnih infekcija na nekom području. Kao sentinel životinje najčešće se koriste konji i domaća perad.
Ovo prospektivno interdisciplinarno (“Jedno zdravlje”) istraživanje uključit će bolesnike s kliničkom slikom neuroinvazivne bolesti s područja kontinentalne Hrvatske, oboljele u sezoni prijenosa arbovirusa. Istražit će se učestalost neuroinvazivnih arbovirusa (KEV, VZN, USUV, TOSV, TAHV, DEVN, CHIKV, ZIKV) određivanjem virusne RNA u likvoru i urinu i specifičnih protutijela u serumu te definirati kliničke i epidemiološke/molekularno epidemiološke značajke arbovirusnih infekcija. Nadalje, definirat će se prevalencija i zemljopisna rasprostranjenost arbovirusnih infekcija određivanjem seroprevalencije u asimptomatskih osoba i sentinel životinja (konji, domaća perad) te prisustva virusa u vektorima (komarci/krpelji).
Moguća detekcija novih arbovirusa će omogućiti razjašnjenje etiologije u bolesnika oboljelih od neuroinvazivnih bolesti. Utvrđivanje rasprostranjenosti i definiranje molekularno-epidemioloških značajki doprinijet će boljem razumijevanju epidemiologije arbovirusnih infekcija u Hrvatskoj i Europi kao i unapređenju ciljanih javnozdravstvenih mjera prevencije i suzbijanja arbovirusnih bolesti.
Ključne riječi: arbovirusi, neuroinvazivne bolesti, prevalencija, molekularna epidemiologija, Hrvatska